{"id":353,"date":"2004-04-29T10:00:13","date_gmt":"2004-04-29T10:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/vukosav.com\/?p=353"},"modified":"2004-04-29T10:00:13","modified_gmt":"2004-04-29T10:00:13","slug":"agresivni-bolesnik","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353","title":{"rendered":"\u0410\u0433\u0440\u0435\u0441\u0438\u0432\u043d\u0438 \u0431\u043e\u043b\u0435\u0441\u043d\u0438\u043a"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>PREPOZNAVANJE I POSTUPAK PRI HOSPITALIZACIJI<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><em><u>Vukosav Deliba\u0161i\u0107 JZU. Op\u0161ta bolnica &#8211;<\/u><\/em><em><u>&nbsp;<\/u><\/em><em style=\"font-weight: inherit;\"><u>Nik\u0161i\u0107 &nbsp;Psihijatrija. April 2004. g.<\/u><\/em><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #000000;\">Cilj i tema ovoga rada je prepoznavanje agresije kod mentalno oboljelih pacijenata, kao vid sestrinske dijagnoze i pra\u0107enja u cilju \u0161to efikasnije za\u0161tite: bolesnika, sebe i okoline, od njegovog agresivnog pona\u0161anja. Da bi u tome bila uspje\u0161na sestra mora imati dobro radno iskustvo i osnovno teorijsko znanje o agresiji, kao produktu patolo\u0161kog poreme\u0107aja.<\/span><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Agresija, poti\u010de od latinske rije\u010di napad ili fizi\u010dka nasrtljivost. Neisprovocirana nikakvim povodom, nego je bolesnik koristi za zadovoljenje svojih bolesnih potreba, s namjerom da nekome nanese povredu ili \u0161tetu, bilo koje vrste. Agresivnost je kod bolesnika produkovana njegovim patolo\u0161kim stanjem, odnosno mentalnim oboljenjem, koje nastaje pod uticajem razli\u010ditih unutra\u0161njih i spolja\u0161njih etiolo\u0161kih faktora, a koji uti\u010du na psiholo\u0161ko zdravlje \u010dovjeka, Kod ovih bolesnika je nizak prag tolerancije za frustraciju, a visok nivo motorne aktivnosti, zato ni jednu prijetnju od strane bolesnika ne treba potcijeniti, iako ona mo\u017ee biti proizvod njegove manipulacije, da bi zadovoljio, neke druge svoje potrebe. Na mogu\u0107nost da se radi o agresivnom bolesniku upu\u0107uju njegovi komentari, misli, povi\u0161en ton, uvredljive rije\u010di i sli\u010dno. Motorni simptomi su veoma uo\u010dljivi, u vidu napetosti i motorne aktivnosti. Najte\u017ei oblici agresivnog pona\u0161anja mogu se javiti: kod nekih oblika \u0161izofrenije. Kod paranoje, gdje preovladavaju sumanute ideje odnosa. Agresija se mo\u017ee javiti iznenada i neo\u010dekivano kod bolesnika koji izlaze iz stupora. Katatona pomama je karakteristi\u010dna hiperaktinost, pri \u010demu bolesnik mo\u017ee da zapadne u stanje bijesa i agresivnosti. Sumra\u010dno stanje karakteri\u0161e deformacija u do\u017eivljaju spolja\u0161njeg svijeta i zbivanja oko sebe. U stanju zapla\u0161enosti, zbunjenosti i dezorijentacije, kod bolesnika se mo\u017ee javiti su\u017eenje svijesti, tada on postaje vrlo opasan po okolinu. Delirijum je bunilo sa halucinacijama koje se naj\u010de\u0161\u0107e javlja kod alkoholi\u010dara. Kod poreme\u0107aja li\u010dnosti, odnosno antisocijalnih li\u010dnosti, javlja se nepsihoti\u010dna agresija.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>PRIMJERI IZ PRAKSE<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>(sa psihijatrije iz Nik\u0161i\u0107a)<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\"><em>Da bi se bolje upoznali sa agresijom, kao te\u0161kim mentalnim poreme\u0107ajem, pod \u010dijim uticajem prijeti opasnost, bolesnikovoj okolini, pa i njemu samom, nave\u0161\u0107u nekoliko primjera iz prakti\u010dnog rada, sa psihijatrije u Nik\u0161i\u0107u.<\/em><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>1.<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sam radim na odjeljenju, zato \u0161to je nedjelja. Iako u ljekarskoj sobi nema nikoga bolesnik MN, star 28 g., vi\u0161e puta se lije\u010di na psihijatriji, od paranoidne \u0161izofrenije, \u010desto navaljuje da otvori vrata te sobe. Na moje pitanje za\u0161to to radi, ne odgovara, samo me o\u0161tro pogleda i prode. Opravdane su bile moje sumnje, da ovaj pacijent ima lo\u0161e namjere prema ljekarima. Cim je doktorka do\u0161la da napravi vizitu i ui\u0161la u ljekarsku sobu, ui\u0161ao je i on za njom i poku\u0161ao da je davi. To bi uradio da je do\u0161ao bilo ko od ljekara. Vjerovatno su, po njegovom bolesnom mi\u0161ljenju oni krivci, \u0161to je obtuCiflisam \u010duo dozivanje, za pomo\u0107, znao sam o \u010deinu se radi. Dok sam ga spre\u010davao da ostvari svoju bolesnu namjeru, agresiju je usmjerio prema meni. Dobro sam se potrudito da ga fizi\u010dki savladam, vode\u0107i ra\u010duna da ga ne povrijedim, kao i uvijek kada su u pitanju ovakve ili sli\u010dne situacije, Ja sam zdravstveni radnik, a on je bolesnik. A \u0161ta bi se desilo da je on mene savladao?, Sto se lako moglo desiti<\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>2.<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da bolesnik sa reaktivnom psihozom koji je zaokupljen mislima o samouni\u0161tenju, ne razmi\u0161lja ho\u0107e li ugroziti \u017eivote drugih osoba, poslu\u017ei\u0107u se sljede\u0107im primjerom. Intelektualac star 35 g.,dolazi u pratnji trojice jakih ljudi, iz ratnog podru\u010dja, a neposredno poslije rata- Pri ulasku na odjeljenje jako je agitiran. Uznemireno gleda po ambulanti, sjeda i \u0161eta, naizmjeni\u010dno. Pratiocima nare\u0111ije da iza\u0111u, \u0161to oni i \u010dine, Moli i mene da iza\u0111em. Doktorka, bezuspje\u0161no poku\u0161ava da uspostavi kontakt sa njim. Zaokupljen je svojim mislima, Ne prihvata hospitalizaciju i odbija da ui\u0111e u bolesni\u010dku sobu. Na moje energi\u010dno insistirsnje je pristao,a!i sada ne\u0107e da se presvu\u010de, nego me ponovo moli da za trenutak iza\u0111em iz sobe, da on ne\u0161to obavi, po\u0161to smo samo nas dvijica u sobi. Znao sam da ima neku lo\u0161u namjeru, Ali koju? Pratioci su tvrdili da kod sebe nema ni\u0161ta, \u0161to bi moglo ugroziti bilo \u010diji \u017eivot, ali njegova kompulzivnost mi je govorila da moram biti jako oprezan i pratiti svaki njegov pokret. Kada je shvatio da ga ne\u0107u ostaviti samog, naglo je ispod sakoa izvukao bombu, takozvanu &#8222;ka\u0161ikaru&#8220; i brzinom je poku\u0161ao aktivirati. Po\u0161to sain bio skoncentrisan na svaki njegov pokret, sprije\u010dio sam ga. &#8222;Strah nas goni da budemo hrabri&#8217; latinski citat. Tek tada sam shvato za\u0161to me je molio da izi\u0111em iz sobe i ranije iz ambulante, ne da mi sa\u010duva \u017eivot, nego je znao da ga doktorka ne mo\u017ee fizi\u010dki sprije\u010diti, da ostvari svoju, bolesnu namjeru, a da \u0107u ja to u\u010diniti.<\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>3.<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako se za\u0161tititi od pacijenta sa su\u017eenjem svijesti, koji boluje od temporalne epilepsije, pokazije primjer postupka iskusne sestre sa psihijatrije iz Nik\u0161i\u0107a. Prilikom fizi\u010dkog nasrtaja na nju od strane takvog pacijenta, dok je sama de\u017eurala, u jednoj tada neuslovnoj zgradi. Pred njegovim naletom pobijegla je van. Kada je vidjela da \u0107e je sti\u0107i, skinula je mantil, bacila ga pred njim na \u017ebun i on se zadr\u017eao na njemu. Sto zna\u010di da je bolesnikova pa\u017enja potpuno bila usmjerena na bjelinu mantila. &#8222;Sjeti se da u nesre\u0107i sa\u010duva\u0161 prisebnost&#8220;,-<\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>4.<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;Alkoholi\u010dar, star oko 30 g., vi\u0161e puta lije\u010den na psihijatriji. Zbog apstinencijalne krize, odjednom i iznenada, negdje oko 22 sata, upada u Prema meni, kao tehni\u010daru i po godinama starijem od njega, uvijek je imao korektno pona\u0161anje, slobodno mogu re\u0107i i veliko po\u0161tovanje. Ali je te ve\u010deri, &#8222;prepoznao&#8220; u meni ujaka svoje sanhe, sa kojim vijerovatno nije bio u dobrim odnosima, pa je verbalno nasrnuo na mene sa tedencijom da me i fizi\u010dki napadne. Sa podignutom stolicom u rukama, prijetio mi je, govorio da sam taj i da mu nikako ne prilazim. Na moju sre\u0107u de\u017eurao sam sa kolegom, pa smo ga savladali. Bila je neminovna fizi\u010dka imobilizacija za krevet, a potom je slijedila medikamentozna terapija, ordinirana od strane psihijatra. Sjutra dan se ni\u010dega nije sje\u0107ao. Izvinjavao mi se zbog svojih postupaka, kada mu je re\u010deno, kako se uve\u010de pona\u0161ao.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>HOSPITALIZACIJA<\/strong><\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Hospitalizacija agresivnih bolesnika je po pravilu nedobrovoljna i po zakonu je obavezna, ukoliko ugro\u017eavaju \u017eivote drugih ljudi ili sopstveni. Ovi pacijenti na odjeljenje vrlo \u010desto dolaze u pratnji organa bezbjednosti, nerijetko fizi\u010dki imobilisani. Istina da se i policajci trude, \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, da ih sa\u010duvaju od povreda i sa njima postupaju korektno. No ipak oni \u010desto dolaze sa otvorenim ranama od samopovre\u0111ivanja, naj\u010de\u0161\u0107e prilikom lomljenja stakala. Du\u017enost medicinskih radnika je da \u0161to prije smire bolesnika i uka\u017eu mu neophodnu inedicinsku pomo\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Fizi\u010dka imobilizacija<\/strong> sa medicinskog aspekta nije popularna, ni humana metoda, ali je nekada jedino privremeno rje\u0161enje smirivanja bolesnika, kako bi se sprije\u010dio u namjeri da povrijedi sebe ili drugoga.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako je u pitanju vanredna situacija, prilikom prijama agresivnog bolesnika, kodeks zdravstvenom radniku nala\u017ee, da \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e sa\u010duva red i disciplinu zdravstvene ustanove u kojoj radi, pri tome imaju\u0107i uvijek u vidu da je u pitanju bolesnik-\u010dovijek, \u010dije je mentalno zdravlje te\u0161ko naru\u0161eno. Bolesnika treba da sa\u010deka spremljena postelja, kako se pred njim ne bi dvoumilo gdje \u0107e se smijestiti, jer ga to mo\u017ee pokolebati, isfrustrirati i pokrenuti njegovu agresiju. Sestri se ne preporu\u010duje upu\u0161tanje u komentarte o njegovoj bolesti. Ona mora brzo procijeniti \u0161ta bolesnik od nje o\u010dekuje, \u0161ta o\u010dekuje od ljekara, kako do\u017eivljava bolni\u010dki ambijent, \u010dega se pla\u0161i, \u0161ta mu smeta, da li zahtijeva mnogo vi\u0161e nego mu se mo\u017ee pru\u017eiti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sestra mora nastojati da diskretno, \u0161to prije od rodbine, ili drugih pratilaca dobije infonnacije o njegovom pona\u0161anju prije dolaska u bolnicu. da bi znala kako \u0107e postupati sa njim. Ako se bolesnik protiovi onome \u0161to treba uraditi blago mu se sugeri\u0161e da je to u interesu njegovog zdravlja. Ponekad se oprezno mora poslu\u017eiti manipulcijom kao na primjer, re\u0107i mu da je tu zbog njegove bezbjednosti ako ima strahove, ili da \u0107e tako lak\u0161e zakonskim putem rije\u0161iti svoja prava, nego fizi\u010dki, kako to on namjerava. Ve\u0107e sugestije i obja\u0161njenja treba prepu\u0161titi ljekaru. Sestra mo\u017ee da mu ka\u017ee: &#8222;Ljekar je tu da vam pomognje, lak\u0161e \u0107ete rije\u0161iti va\u0161e probleme&#8220;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U ovme radu, navode\u0107i primjere agresivnog pona\u0161anja bolesnika, nije mi namjera da upla\u0161jm mlade sestare, od rada na psihijatriji, nego da saznaju, da se u svojoj profesiji, ito ne samo na psihijatriji, mogu sresti i sa pacijentima sli\u010dnog pona\u0161anja. Strah je neopravdan i nepotreban, ali zato je potrebno prije svega dobro mentalno zdravlje, pa i fizi\u010dko, dobra koncentracija, dobro vladanje sobom i umije\u0107e vladanja bolesnikom. Da je opasnost manja, nego \u0161to se \u010dini, najbolje potvrduje \u010dinjenica da na psihijatriji u Nik\u0161i\u0107u, za \u010detrdeset godina koliko ona postoji, nikada niko od osoba nije povrije\u0111en\u00ab Istina je da su zdravstveni radnici na psihijatriji izlo\u017eeni \u010destim stresnim situacijama. No zahvaljuju\u0107i u dobroj mijeri i svome znanju, pribranosti i spontanosti maksimalno su uspijevali da se za\u0161tite i sa\u010duvaju fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje. Na\u017ealost, tek u poslednje vrijeme neke na\u0161e kolege, pa i ljekari iz drugih sli\u017ebi, po\u010dinju da shva\u0107aju zna\u010daj psihijatrije, kao i to da je zdravstvenim radnicima, koji tamo rade, potrebno dosta teorijskog znanja i radnog iskustva. Zato, mi koji radimo u psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama, dobro znamo da oni koji povr\u0161no obavljaju svoj posao i nijesu dovoljno zainteresovani, koji se i teorijski i prakti\u010dno ne edukuju, ne sara\u0111uju sa ljekarima, i ne nau\u010de da dobro vladaju sobom i svojim emocijama, ne mogu dugo ostati i opstati na psihijatrij<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">mora nastojati da diskretno, \u0161to prije od rodbine, ili drugih pratilaca dobije informacije o njegovom pona\u0161anju prije dolaska u bolnicu, da bi znala kako \u0107e postupati sa njim. Ako se bolesnik protivi onome \u0161to treba da uradi blago mu se sugeri\u0161e da je to u interesu njegovog zdravlja, ponekad se oprezno mora poslu\u017eiti i manipulacijom, kao na primjer re\u0107i mu da je tu zbog njegove bezbjednosti, ako ima strahove, ili da \u0107e tako lak\u0161e do\u0107i zakonskim putem do svojih prava, ako je sa nekim u konfliktu, a ne fizi\u010dkim putem, kako on namjerava. Ve\u0107e sugestije i obja\u0161njenja treba prepu\u0161titi ljekaru. Dobro je da sestra ka\u017ee:\u201eLjekar je tu da vam pomogne, lak\u0161e \u0107ete rije\u0161iti va\u0161e probleme,,.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Strah sestara-tehni\u010dara<\/strong>, od rada na psihijatriji je ipak nepotreban, ali zato je potrebno, prije svega dobro mentalno zdravlje, prisebnost, koncetracija, dobro vladanje sobom i umije\u0107e vladanja bolesnikom. Da je tako, i pored svega navedenog u ovom radu, potvr\u0111uje \u010dinjenica, da na psihijatriji u Nik\u0161i\u0107u, nikada niko od osoblja nije povrije\u0111en, od kada ona postoji, a to je vi\u0161e od 40 godina, (izuzev nekih zanemarljivih povredica). Istina je da su zdravstveni radnici izlo\u017eeni \u010destim stresnim situacijama, no zahvaljuji\u0107i u dobroj mjeri i svome znanju, prisebnosti i spontanosti, maksimalno su uspijevali da se za\u0161tite i sa\u010duvaju fizi\u010dko i mentalno zdravlje. Na\u017ealost mnogim na\u0161im kolegama, pa i ljekarima iz drugih slu\u017ebi se \u010dini da sestre-tehni\u010dari koji rade na psihijatriji ne moraju mnogo znati. ali zato mi, koji tamo radimo dobro znamo, da oni koji nijesu zainteresovani za posao, koji ne \u010ditaju, ne edukuju se uz pomo\u0107 ljekara i ne nau\u010de da dobro vladaju sobom i svojim emocijama, ne mogu dugo ostati ni opstati na psihijatriji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #000000;\"><strong>P.S.<\/strong><\/span><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #000000;\">Radnja pod rednim brojem <strong>4.<\/strong> se desila otprilike 2002\/3, ovaj rad je pisan u apriu 2004, a danas je novemabar 2016. Doga\u0111aj&nbsp; sa bombom, koju sam oteeo pacijentu &#8222;odjeknuo je \u017eestoko&#8220; u bolnici kao da je bomba nedaj Bo\u017ee eksplodirala. Nije falilio pohvala na ra\u010dun moga &#8222;juna\u0161tva i hrabrosti&#8220; pa me je tada\u0161nji direktor &nbsp;Op\u0161te bolnice u Nik\u0161i\u0107u, a dana\u0161nji Ministar zdravlja Crne Gore, dr Budimir &nbsp;\u0160egrt nagradio korekcijom na platu od 30%, iako se tada nijesu dijelile dodatne korekcije. <\/span><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #000000;\">(Ko zna, mo\u017eda je zapamtio, pa sada sa tako visoke funkcije i kakav orden mi padne na prsi&#8230;.? \u0160ala, naravno!)<\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PREPOZNAVANJE I POSTUPAK PRI HOSPITALIZACIJI Vukosav Deliba\u0161i\u0107 JZU. Op\u0161ta bolnica &#8211;&nbsp;Nik\u0161i\u0107 &nbsp;Psihijatrija. April 2004. g. Cilj i tema ovoga rada &#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2287,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-seminarski-radovi"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v14.0.4 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>\u0410\u0433\u0440\u0435\u0441\u0438\u0432\u043d\u0438 \u0431\u043e\u043b\u0435\u0441\u043d\u0438\u043a - \u0412\u0443\u043a\u043e\u0441\u0430\u0432 \u0414\u0435\u043b\u0438\u0431\u0430\u0448\u0438\u045b<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow\" \/>\n<meta name=\"googlebot\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta name=\"bingbot\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u0410\u0433\u0440\u0435\u0441\u0438\u0432\u043d\u0438 \u0431\u043e\u043b\u0435\u0441\u043d\u0438\u043a - \u0412\u0443\u043a\u043e\u0441\u0430\u0432 \u0414\u0435\u043b\u0438\u0431\u0430\u0448\u0438\u045b\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"PREPOZNAVANJE I POSTUPAK PRI HOSPITALIZACIJI Vukosav Deliba\u0161i\u0107 JZU. Op\u0161ta bolnica &#8211;&nbsp;Nik\u0161i\u0107 &nbsp;Psihijatrija. April 2004. g. Cilj i tema ovoga rada ...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"\u0412\u0443\u043a\u043e\u0441\u0430\u0432 \u0414\u0435\u043b\u0438\u0431\u0430\u0448\u0438\u045b\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2004-04-29T10:00:13+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/m.vukosav.com\/wp-content\/uploads\/2004\/04\/123.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"940\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"350\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/#website\",\"url\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/\",\"name\":\"\\u0412\\u0443\\u043a\\u043e\\u0441\\u0430\\u0432 \\u0414\\u0435\\u043b\\u0438\\u0431\\u0430\\u0448\\u0438\\u045b\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/?s={search_term_string}\",\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353#primaryimage\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/wp-content\/uploads\/2004\/04\/123.jpg\",\"width\":940,\"height\":350},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353#webpage\",\"url\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353\",\"name\":\"\\u0410\\u0433\\u0440\\u0435\\u0441\\u0438\\u0432\\u043d\\u0438 \\u0431\\u043e\\u043b\\u0435\\u0441\\u043d\\u0438\\u043a - \\u0412\\u0443\\u043a\\u043e\\u0441\\u0430\\u0432 \\u0414\\u0435\\u043b\\u0438\\u0431\\u0430\\u0448\\u0438\\u045b\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2004-04-29T10:00:13+00:00\",\"dateModified\":\"2004-04-29T10:00:13+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/#\/schema\/person\/32bf0be339da52fc3d399d25e57a4503\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/m.vukosav.com\/?p=353\"]}]},{\"@type\":[\"Person\"],\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/#\/schema\/person\/32bf0be339da52fc3d399d25e57a4503\",\"name\":\"\\u0412\\u0443\\u043a\\u043e\\u0441\\u0430\\u0432 \\u0414\\u0435\\u043b\\u0438\\u0431\\u0430\\u0448\\u0438\\u045b\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/m.vukosav.com\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/66661cbbe1d6004cfe993077e7c16be5?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"\\u0412\\u0443\\u043a\\u043e\\u0441\\u0430\\u0432 \\u0414\\u0435\\u043b\\u0438\\u0431\\u0430\\u0448\\u0438\\u045b\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","_links":{"self":[{"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/353\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2287"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/m.vukosav.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}